Author
Abstract
Prekovremeni rad liječnika predstavlja veliki izazov za većinu zdravstvenih sustava u svijetu, ne samo zbog financijskih posljedica već i zbog utjecaja takvog rada na kvalitetu života liječnika i zdravstvene zaštite. Teorijska pozadina ukazuje na to kako je prekovremeni rad povezan s većim zdravstvenim rizicima, tj. osobe koje rade prekovremeno u većoj mjeri ocjenjuju svoje zdravlje lošijim, skloniji su rizičnim zdravstvenim ponašanjima, imaju više problema kod usklađivanja privatnog ili obiteljskog i poslovnog života itd. Glavni cilj ovoga rada jest utvrditi prediktore povezane s prekovremenim radom liječnika u Hrvatskoj. U radu su korišteni podatci za liječnike zaposlene u javnom zdravstvenom sustavu Hrvatske iz Centralnog obračuna plaća (COP) Financijske Agencije (FINA). Analizom je obuhvaćen uzorak od 11.584 liječnika (doktora medicine) koji su tijekom 2016. godine radili u sustavu zdravstva, bilo u punom ili nepunom radnom vremenu. U regresijskoj analizi radni uzorak ograničen je na 9.522 valjana opažanja za liječnike specijaliste i specijalizante. Procjene su napravljene u modelu logističke regresije sa zavisnom binarnom varijablom „prekovremeni rad“ liječnika. Kao prediktori prekovremenog rada korištene su demografske (dob, spol), poslovno uvjetovane (kategorije medicinskih specijalnosti, status specijalizacije), te institucionalne (razina zdravstvene zaštite, zdravstvena regija) varijable. Deskriptivnom analizom radnog uzorka utvrđeno je da su oko dvije trećine liječnika specijalista i specijalizanta (68,1%) radile prekovremeno, da je gotovo svaki treći bio u dobi od 50+ godina (35%), a skoro svaki drugi bio je zaposlenna tercijarnoj razini zdravstvene zaštite (46,7%). U regresijskoj analizi potvrđeno je da statistički veće šanse za prekovremeni rad imaju liječnici u odnosu na liječnice (79,7% prema 60,2%, p
Suggested Citation
Šime Smolić, 2018.
"Obilježja i implikacije prekovremenog rada liječnika u Hrvatskoj,"
EFZG Occasional Publications (Department of Macroeconomics), in: Zbornik radova znanstvenog skupa: Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva, (ur. Družić, G.; Družić, I., izdavač: Ekonomski fakultet Zagreb; Hrvatska aka, edition 1, volume 1, chapter 4, pages 79-100,
Faculty of Economics and Business, University of Zagreb.
Handle:
RePEc:zag:chaptr:18-04
Download full text from publisher
Corrections
All material on this site has been provided by the respective publishers and authors. You can help correct errors and omissions. When requesting a correction, please mention this item's handle: RePEc:zag:chaptr:18-04. See general information about how to correct material in RePEc.
If you have authored this item and are not yet registered with RePEc, we encourage you to do it here. This allows to link your profile to this item. It also allows you to accept potential citations to this item that we are uncertain about.
We have no bibliographic references for this item. You can help adding them by using this form .
If you know of missing items citing this one, you can help us creating those links by adding the relevant references in the same way as above, for each refering item. If you are a registered author of this item, you may also want to check the "citations" tab in your RePEc Author Service profile, as there may be some citations waiting for confirmation.
For technical questions regarding this item, or to correct its authors, title, abstract, bibliographic or download information, contact: Tomislav Sekur (email available below). General contact details of provider: https://edirc.repec.org/data/fefzghr.html .
Please note that corrections may take a couple of weeks to filter through
the various RePEc services.