Aktivno starenje – obrazovna razina: prednost ili prepreka?

Starenje stanovništva na području EU-a dugoročno sve više utječe na smanjivanje radnog kontigenta te je, radi osiguravanja održivosti mirovinskih i zdravstvenih sustava, ključno povećanje stope zaposlenosti starijih osoba. U radu se analizira radni status osoba starijih od 55 godina te se posebno analizira skupina umirovljenika i njihovo poznavanje kompjuterskih vještina i uključenost u dodatne oblike cjeloživotnog obrazovanja. Umirovljenici s višom razinom obrazovanja skloniji su raditi te je stopa zaposlenosti za umirovljenike s višom razinom obrazovanja dvostruko veća od prosječne ukupne stope za tu skupinu. Rezultati istraživanja na temelju SHARE baze pokazuju kako je u dobnoj skupini 55-59 najviše umirovljenih muškaraca u Austriji (11,6%), Luksemburgu (9,5%) i Hrvatskoj (9%), a prosječno je veći udio umirovljenih muškaraca koji rade. U Hrvatskoj najveći udio umirovljenika koji obavljaju neki plaćeni posao čine muškarci niže obrazovne razine (čak 57,3%), dok je među umirovljenicama najveći udio onih koje obavljaju neki plaćeni posao s visokom razinom obrazovanja (40,9%). U odabranoj skupini zemalja čak preko polovica žena (51,0%) nikada se nije služila računalom, za razliku od četvrtine muškaraca (40,5%), što ih zasigurno sputava prilikom njihove daljnje aktivacije na tržištu rada. Iznenađuje podatak koji ukazuje kako se čak 72,2% žena niže razine ISCED klasifikacije nikada nije služilo računalom, ali je stoga prosječno gotovo 50% umirovljenih žena više od muškaraca uključeno u neki od oblika obrazovnog tečaja ili treninga.