Asimetričan Učinak Realnog Efektivnog Deviznog Tečaja Kune Na Vanjskotrgovinsku Bilancu Republike Hrvatske

Ovaj rad nastoji odgovoriti na pitanje postoji li asimetričan učinak realnog efektivnog deviznog tečaja kune na vanjskotrgovinsku bilancu, J–krivulja i Marshall–Lernerov uvjet u Republici Hrvatskoj. Rigidnost cijena, ograničenja kapaciteta i troškovi prilagođavanja samo su neki od razloga zbog kojih deprecijacija i aprecijacija realnog efektivnog deviznog tečaja nemaju nužno jednako snažan učinak suprotnog smjera na neto izvoz. Ekonometrijska procjena nelinearnom metodom autoregresivnih distribuiranih pomaka (NARDL) omogućava razdvajanje pozitivnih (aprecijacija) od negativnih (deprecijacija) promjena realnog efektivnog deviznog tečaja, te pokazuje kako promjene istoga ne djeluju simetrično i linearno na neto izvoz. Potvrđuje se postojanje J–krivulje i pozitivan utjecaj deprecijacije realnog efektivnog deviznog tečaja na neto izvoz dobara, odnosno dobara i usluga (Marshall–Lernerov uvjet), dok aprecijacija nema statistički značajan utjecaj. Rezultati dobiveni u ovom radu upućuju na zaključak kako se vanjskotrgovinski saldo Hrvatske može poboljšati deprecijacijom realnog efektivnog deviznog tečaja. Ipak, navedeno treba uzeti s rezervom uzimajući u obzir da nominalna deprecijacija vodi rastu vanjske zaduženosti domaće ekonomije, utječe na očekivanja (pogotovo ona vezana uz inflaciju), na uvozne cijene (time i na domaće cijene), premiju rizika, prinose na financijsku imovinu, a postoje naznake da deprecijacija nominalnog i realnog tečaja u Hrvatskoj djeluju kontrakcijski na domaću ekonomsku aktivnost, stoga troškovi takve politike mogu znatno premašiti koristi dobivene slabljenjem valute. Osim navedenog, ograničenja istraživanja uključuju nisku varijabilnost realnog efektivnog deviznog tečaja koja može otežati dobivanje ekonometrijski relevantnih procjena, problem izbora reprezentativne mjere tečaja, te izbor aproksimirajuće varijable za domaći i strani dohodak. U promatranom periodu su aprecijacije i deprecijacije realnog efektivnog deviznog tečaja tečaja bile relativno blage, stoga zaključci ne vrijede nužno u slučaju naglih i velikih fluktuacija. U odnosu na prethodna istraživanja, potvrđuje se asimetričan učinak realnog efektivnog deviznog tečaja na bilancu roba i usluga, a ne samo roba, te se raspravlja o mogućim uzrocima pojave nelinearnosti u odgovoru vanjskotrgovinske bilance na promjene u istom.