Društveno - ekonomsko zna?enje poljoprivrede

Razvoj poljoprivrede je relavantna determinanta globalnog progresa. Unutar ove gospodarske oblasti izrastale su i druge djelatnosti, a tako?er se kreirale pretpostavke društvene podjele rada i racionalnijeg poslovanja. Rastom produktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji i supstitucijom manuelne radne snage suvremenom tehnologijom, dolazi do primjetnih demografskih transformacija. Prominentno se reducira ruralna populacija njenim zapošljavanjem u nepoljoprivrednim djelatnostima, te preseljenjem iz seoskih u urbane regione. Unato? rastu produktivnosti u poljoprivredi, ova oblast nastavlja relativno zaostajanje za cjelovitim društveno-ekonomskim progresom. To se refleksira i u stanovitim razlikama u standardu i kulturi življenja izme?u ruralnih i gradskih podru?ja. Premda je evidentan permanentan kontinuitet njena relativnog zaostajanja, poljoprivreda je i dalje važna okosnica op?eg ekonomskog trenda i od vitalnog zna?enja za egzistenciju ?itavog stanovništva. Prilago?avaju?i se ljudskim potrebama, održava stanovitu ravnotežu izme?u ponude i tražnje prehrambenih kultura. Simultano ne zanemaruje ni proizvodnju sirovina i reprodukcionih materijama za razvojne potrebe nepoljoprivrednih djelatnosti. Korelativnost poljoprivrednog i op?eg ekonomskog uspona najbolje se ogleda u visoko industrijaliziranim zemljama. Istovremeno je, me?utim, relativno zaostajanje njihove poljoprivrede u odnosu na globalni progres ve?e, zbog bržeg industrijskog od poljoprivrednog razvoja. Naturalni karakter poljoprivrede tek se radikalno transformira u kapitalisti?kom na?inu proizvodnje. Umjesto akcentirane orijentacije na zadovoljavanju potreba sopstvenog gospodarstva, sve se više preusmjerava na tržišnu proizvodnju i adaptiranje zahtjevima drugih robnih proizvo?a?a. To pretpostavlja serioznije i decidnije programe perspektivnog razvoja. Realizacija poljoprivredne proizvodnje u objektivno potencijalnim dimenzijama osjetno se reducira neracionalnim iskorištavanjem plodnih površina, ad hoc ekspanzije urabnisti?kih naselja, te u industrijske i turisti?ke svrhe. To zorno demonstrira i upotreba nekadašnjeg Sarajevskog polja. Rapidan progres suvremene poljoprivrede naro?ito je zapažen u Sjedinjenim Ameri?kim Državama. Zahvaljuju?i znatno i tome, one su postale glavni izvoznik poljoprivrednih proizvoda i vode?a ekonomska i politi?ka snaga u svjetskim razmjerama. Osim povoljnih prirodnih i drugih uvjeta, poljoprivrednom progresu SAD veoma je doprinijela njena agrarna politika, uz svestran pristanak i podršku ameri?ke populacije. U širokoj lepezi sustavnih rješenja, istaknuto mjesto pripada organizaciji kreditiranja poljoprivrede. Kao zemlja najrazvijenijeg kapitalizma, SAD se tako?er eksponiraju po uzornoj u?inkovitosti Zadružnog agrarno-kreditnog sustava, te djelovanjem državnih agrarnih kredita i njihovih institucija. Za razliku od SAD, divergentan primjer predstavlja Bosna i Hercegovina, gdje je poljoprivreda sustavno i prakti?no degradirana. Stoga, umjesto da koristi prirodne komparativne prednosti za konkurentan izvoz poljoprivrednih proizvoda, ona prakticira konstantan import mnogih od njih. Time osjetno pogoršava svoj spoljnotrgovinski i platni bilans. Uvoze se ?ak i porizvodi prehrane, koje doma?i poljoprivrednici ne mogu da plasiraju na unutrašnjem tržištu, prvenstveno zbog inozemne konkurencije. Ovo se sasvim nepovoljno refleksira na društveno-ekonomski položaj BIH, te zaposlenost i životni standard njene populacije. Ona bi se stoga trebala ozbiljno zapitati koji su uzroci i ?ije odgovornosti za takve aktivnosti i okolnosti, veoma nepovoljne i štetne za ekonomski prosperitet BiH. Takvo reagiranje bi koristilo perspektivnom razvoju bosanskohercegova?ke poljoprivrede, kao i sveop?em blagostanju ove zemlje. Promoviranje agrara u BiH prioritetno zahtijeva svestrano angažiranje u tom cilju meritornih državnih organa. Izme?u ostalog, naro?ito je neminovna intervencija u?inkovite i dinami?ne agrarne politike, kao i op?e ekonomske politike na planu bržeg, regionalnog i granski uskla?enog gospodarskog razvoja. Bez toga i regularnog kreditiranja poljoprivrede, nezavisno od karatkera vlasništva i veli?ine posjeda, ne?e niti može biti vidnijeg napretka u ovoj oblasti, a onda ni u globolnom progresu Bosne i Hercegovine. Društveno-ekonomski prosperitet individualnih poljoprivrednika bio je, manje-više, destimuliran u svim bivšim socijalisti?kim državama. Takav tretman vitalnog statusa najneposrednijih proizvo?a?a u ovoj relevantnoj gospodarskoj oblasti dosta je doprinio bezperspektivnosti tog društveno-politi?kog ure?enja u odnosnim zemljama, imaju?i u vidu i nekadašnju SFR Jugoslaviju, te u okviru nje i SR Bosnu i Hercegovinu.